Uvod

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama započela je jučer na COP 22 u Maroku s ciljem provođenja politike za smanjenje globalnog zagrijavanja.

Prošle godine na COP 21, 195 zemalja se udružilo i složilo se postaviti cilj da se ograniči porast globalnih temperatura s predindustrijskih vremena na 2°C tijekom ovog stoljeća, a čak je bilo i prijedloga da se ograničenje postavi na 1,5°C. Svjetski čelnici pohvalili su sporazum kao značajan pomak u globalnoj politici.

Godinu dana kasnije, očigledno je da postizanje ovog cilja možda uopće nije praktično jer je 2016. godina već bila u prosjeku za 1,3°C toplija nego u predindustrijsko vrijeme. Prije dva mjeseca, kolovoz 2016. godine zajedno sa srpnjem 2016. godine bio je najtopliji mjesec ikada zabilježen u povijesti čovječanstva. Iako ovo može izgledati krajnje neobično, rušenje mjesečnog rekorda u pogledu temperature gotovo je postalo norma. Kolovoz 2016. godine je 16. uzastopni mjesec koji ruši mjesečni toplinski rekord topline. Zapravo, 15 od 16 najtoplijih godina što je zabilježeno, dogodilo se od 2001. godine, a 2016. godina će vjerojatno biti toplija od svih njih.

Ovaj porast bez presedana ima dobro dokumentirane učinke već sada, kao što je doprinos porastu ekstremnih vremenskih pojava, povećanom onečišćenju zraka, promjenama u obrascima migracije životinja i zakiseljavanje svjetskih oceana. Predviđa se da će takvi učinci globalnog zagrijavanja biti sve izraženiji i brojniji kako temperature nastavljaju rasti. Grafikon u nastavku pokazuje koliko je porast temperature dramatičan posljednjih godina.

Izvor : Goddard institut za svemirske studije (GISS), NASA

Iako je globalno zajedništvo koje smo vidjeli na COP 21 jedinstveno, to nije prvi plan koji je iznijet za suzbijanje globalnog zagrijavanja. U stvarnosti, u prošlosti je uloženo puno truda u zaustavljanje   globalnog zagrijavanja. Zapravo, milijarde dolara i bezbrojni sati truda ulažu se u zaustavljanje globalnog zagrijavanja već više od dva desetljeća, ali temperature se vremenom sve brže penju. U svjetlu toga, prirodno je zapitati se je li naš trud da zaustavimo globalno zagrijavanje potpun ili postoji još neki aspekt kojim se ne bavimo. Pariški sporazum sastavljen na COP 21 stupio je na snagu ovog studenog, no hoće li on i inicijative započete tijekom COP 22 biti uspješni ili kao i prethodni planovi opet neće uspjeti zaustaviti globalno zagrijavanje? Je li naš trud usmjeren na osnovne uzroke globalnog zagrijavanja?

Detaljan odgovor na ova pitanja možete pronaći u našem članku o klimatskim promjenama. Ovdje pojašnjavamo kako je pored truda na fizičkoj razini od najveće važnosti i onaj da se pročistimo na psihološkoj i duhovnoj razini kako bismo riješili temeljne uzroke globalnog zagrijavanja.